Custom Search

Euro početnica

Posljednje istraživanje o podršci hrvatskih građana ulasku zemlje u EU gotovo su na granici alarmantnosti. Broj onih za i protiv otprilike je podijeljen. Stoga ne začuđuje da je šef Europske komisije Paul Vanboren  predsjednika Ivu Josipovića, premijerku Jadranku Kosor, pa čak i lidera oporbe Zorana Milanovića upozorio na loš rejting EU-a među Hrvatima, zbog čega prijeti debakl na referendumu koji je u ovome slučaju, za razliku od NATO-a, obvezan. No, pravo je pitanje znaju li obični hrvatski građani što konkretno dobivaju, a što gube ulaskom u Europsku uniju? Je li im tko, osim uopćenih fraza o “ulasku u obitelj najnaprednijih demokracija”, iskreno i objektivno predočio što im EU donosi, a što zauvijek oduzima?  Kada se Hrvati jednoga jutra, dan nakon primanja u članstvo, probude u Europskoj uniji, njihov život bit će isti kao i dan ranije. Ništa se spektakularno preko noći neće dogoditi, barem ne u životnoj svakodnevici 4,5 milijuna građana ove zemlje. Argumenti tipa “Tko god je ušao u EU, nije tražio da iz nje iziđe” očito nije fascinirao hrvatske građane. Nasuprot frazerskom eurooptimizmu, euroskeptici, pak, svoju antibruxellesku kampanju temelje na strahu od gubitka sira i vrhnja. Za razliku od retorike “pro et contra” Unije inspirirane optimističnom propagandnom demagogijom ili pak pesimističnom junačkom epikom, činjenice nisu tako crno-bijele. Što nam nedvojbeno pozitivno donosi članstvo u EU-u? Prvi odgovor bi mogao biti matematički egzaktan: 2,2 milijarde eura za 2012. i 2013. godinu ! To nas čeka iz kohezijskog fonda i strukturnih fondova EU-a za investicijski poticaj uz uvjet da postanemo članica EU-a najkasnije u siječnju 2012. godine. Iznos od 2,2 milijarde eura je dvadeset puta veći od razine potpore koju danas Hrvatska prima kao pred pristupnu pomoć (IPA). Tih 2,2 milijarde eura uglavnom je namijenjeno za velike: željezničku i prometnu infrastrukturu, unutarnje plovne putove, luke kao i za brojne ekološke projekte. EU jamči značajan investicijski zamah jer će tada Hrvatska biti zemlja u kojoj su na snazi zakoni koji jamče sigurnost i zaštitu ulaganja. Npr. Bugarska je od 1998. do 2006. bilježila porast bruto domaćeg proizvoda za četiri posto, da bi ulaskom u EU 1. siječnja 2007. BDP nastavio rasti stopom od 5,8 posto (rumunjski, pak, BDP čak po stopi od 7 posto). Princip slobode kretanja kapitala i radne snage otvorit će Hrvatima golemo tržište rada na području 27 država članica, ukupne površine 4,3 milijuna četvornih kilometara, na kojem živi 560 milijuna stanovnika. Svaki će radno sposobni Hrvat, dakle, svoje šanse povećati ulaskom na tržište koje je po veličini teritorija 77 puta veće od Hrvatske, a 127 puta veće po broju stanovnika.

Nema komentara:

Objavi komentar